Conselho de Imprensa ho Thai PBS sei realiza kooperasaun iha tempu badak

Atividade Hare nain: 6205

Bangkok 7/6 – Asuntu públiku nia interese ba produtu jornalistiku sai atensaun iha sorumutu entre Conselho de Imprensa de Timor-Leste ho Public Broadcasting Service of Thailand (Thai PNS) iha Bangkok, Tailándia loron 7 fulan Juñu ne’e.

Parte rua rekoñese katak uluk servisu jornalizmu konsentra liu iha sidade no konsentra liu oinsá atu muda podér polítika. Maibé iha tempu agora sira hare katak ema Interese liu-ba oinsá atu hasa’e vensimentu, oinsá atu haforsa koñesimentu ka abilidade no oinsá futuru jerasaun sira tuir mai. Tanba ne’e organizasaun media nian rua ne’e aseita katak media sira nia foku presiza muda hosi polítika ba dezenvolvimentu ekonomia.

Alein ida ne’e, instituisaun media rua mós nota katak media sosiál sai dezafiu ba media sira nia servisu ohin loron. Maski radiofuzaun maibé televizaun mós hasoru dezafiu tanba ema bele asiste buat hotu liuhosi internet ho fasil no lailais. Ho nune’e mak sira hare katak presiza halo transformasaun mós ba forma online atu atende nesesidade ida ne’e. 

Nune’e mak iha sorumutu dahuluk ne’e, Conselho de Imprensa ho Thai PBS konkorda atu tama iha akordu kooperasaun ida atu loke espasu Kapasitasaun ba jornalista Timoroan sira. Instituisaun rua ne’e konkorda sei asina Nota Kooperasaun ida iha tempu besik atu fasilita programa estajiu ba jornalista Timoroan sira nomós atu Produz video dokumentáriu konjuntu ida kona-ba bio-ekonomia ne’ebé mak sei apoiu ba programa governu rua, governu Timor-Leste no governu Tailandésa.

“Kapasitasaun sai nafatin asuntu ne’ebé presiza fó atensaun. Thai PBS prontu simu jornalista Timoroan sira atu mai estajiu iha ne’e. Ami bele fasilita alojamentu ba sira. Ami agora foku hela ba asuntu bio-ekonomia ne’ebe sai ona polítika governu nian. Ha’u hanoin katak Thai PBS ho Conselho de Imprensa bele Produz hamutuk video dokumentáriu ida ne’ebé bele apoiu ba polítika governu rua ne’e nian.” dehan Deputy Director General Thai PBS, Pipope Panitchpakdi hodi afirma kona-ba kontribuisaun media nian atu hadi’a kualidade moris ema nian iha Timor-Leste no Tailandésa.

Prezidente Conselho de Imprensa mos konkorda no simu inisiativa diak ne’e hodi emfaze kona-ba papel Thailandia nian durante ne’e liliu iha prosesu hametin mekanizmu sira media nian iha Timor-Leste. 

“Hanesan nasaun ki’ik, dalan atu halo ami boot mak koñese nasaun boot sira seluk, no Thai nu’udar maun-boot iha AZEAN, sai referénsia ida ba ami, hamutuk ho Indonesia no Malaysia.” dehan Virgílio da Silva Guterres hodi fó sasin kona-ba konstituisaun Tailandésa nian ne’ebé sai ona referénsia ba Timor-Leste hodi konstitusionaliza frekuensia nu’udar rekursu públiku iha nasaun foun ne’e.

Governu Tailandésa planu ona sektór 5 ba bio-ekonomia mak hanesan bio-enerjia, bio-produtu kimikus, aihan, alimentasaun animal no bio-produtos farmacêutikus. Seitor hirak ne’e mak governu Tailandésa koopera ona ho governu Timor-Leste atu hadia povu sira nia moris. Atividades lubuk ida mak the Royal Thai Embassy iha Dili Timor-Leste halo ona iha inisiu tinan ida liuliu programa Kapasitasaun ba Timoroan sira hodi hasa’e koñesimentu di’ak iha area ne’e.

Tan ne’e mak Conselho de Imprensa ho Thai PBS konkorda ona atu Produz video dokumentáriu ida hodi apoiu ba programa governu rua ne’e nian. Sira konkorda ona atu lori diskusaun ne’e ba formaliza iha nota kooperasaun ida ne’ebé mak sei asina iha tempu badak. (CI)