Atividade

CNE Ativu Observa No Hola Medida Ba Krimi Eleitorál

CNE Ativu Observa No Hola Medida Ba Krimi Eleitorál

Dili, Treinamentu Jurnalizmu Kompriensivu ba da lima hala’o foka ba tópiku Demokrasia, Eleisaun no Independénsia Mídia ho Oradór maka Sekretáriu Ezekutivu Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE), Bernardo Natalino Cardoso.

Iha sesaun aprezentasaun Sekretáriu Ezekutivu Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE), Bernardo Natalino Cardoso, ko’alia sistema eleisaun antesipada parlamentar 2018 no krime eleitorál.

Sekretáriu Ezekutivu Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE) ne’e haktuir sobre fraude iha resenseamentu, obstrusaun ba Kandidatura, Kandidatura inelejivel, falta iha kadernu eleitorál, propaganda eleitorál ilísita, obstrusaun ba liberdade atu hili, pertubasaun ba aktu eleitorál, fraude iha votasaun, fraude iha eskrutíniu, rekuza ba kargu eleitorál, violasaun ba segredu iha eskrutíniu, dever ba neutralidade ka imparsialidade no agravasaun.

“CNE kuaje hala’o dala 100 resin ona iha territóriu Timor laran tomak, ami fahe informasaun, ko’alia kona-ba lei, ko’alia kona ba impaktu eleisaun antisipada, ko’alia kona-ba lei Partidu Polítiku ho referénsia internasionál,” esplika Bernardo Natalino Cardoso.

Iha sesaun diskusaun, partisipantes sira husu no kestiona asuntu sira hanesan tanba saida labele vota iha munisípiu seluk no tenke ba vota tuir suku no aldeia, se vota iha fatin seluk ida ne’e nia impaktu saida, mosu vota nulu barak ne’e tanba brigada sira la fó informasaun iha fatin votasaun ka sentru votasaun molok vota ka oinsa, iha halo kampaña dor to dor Partidu Polítiku sira husu lisensa CNE ka oinsá, oinsá ho ema defisiente matan atu ba vota, oinsá CNE nia observasaun ba kampaña iha bairru balun hodi hasa’e bandeira partidu polítiku no taka sticker.

Sekretáriu Ezekutivu Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE) hatán katak Partidu Polítiku sira seidauk halo kampaña maibé halo konsolidasaun hodi hametin estrutura, kona-ba bandeira partidu ne’ebé hasa’e molok kampaña, wainhira CNE hetan informasaun, CNE kontaktu Parpol sira hatún, CNE ativu ba hare no kona-ba defisiente, dekretu governu dehan ema ne’ebé konfia bele lori defisiente matan ne’e ba vota, kona ba votus edukasaun sivika la’o, esplika iha fatin hotu-hotu, edukasaun votantes tama sai suku hanorin ema oinsá vota.

Sekretáriu Ezekutivu Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE), Bernardo Natalino Cardoso, aprezenta mós kona-ba sistema eleisaun antesipada parlamentar 2018 liga ona ho estadu hakruk ba Konstituisaun no Lei  sira.

“Timor-Leste ne’e adopta sistema semi prezidensial, la’ós prezidensial, ne’ebé ko’alia teoria ne’e la hanesan, teoria semi prezidensial ne’e iha ámbitu 3, lejizlativu, Yudikativu, Prezidenti, iha Timor iha 4, Prezidente, Parlamentu, Governu no Tribunal. 

Treinamentu Jornalizmu Kompriensivu ne’e remata ho onsite visit ne’ebé partisipantes sira halo iha Tibar, Hera no Dili hodi halo dada lian ho komunidade kona-ba independénsia mídia no independénsia órgaun eleitorál sira iha tempu eleisaun sira.