Atividade

Demokrasia Ne’ebé Kualidade Depende Kna’ar Mídia, Atu Povu Fo Votus Ne’ebé Kualidade Iha Eleisaun.

Demokrasia Ne’ebé Kualidade Depende Kna’ar Mídia, Atu Povu Fo Votus Ne’ebé Kualidade Iha Eleisaun.

Dili, 16/02/2018 – Prezidente Conselho de Imprensa de Timor-Leste, Virgílio da Silva Guterres, hatete atu hasoru eleisaun antisipa ne’ebé tuir planu sei hala’o iha loron 12 fulan Maio tinan ne’e, Mídia sira tenki fo informasaun ne’ebé lolos no evita atu kualker informasaun ne’ebé iha labele halo situasaun sai at. Alem de ne’e mídia tenki fo espasu hanesan ba partidu polítika sira atu garantia sira nia direitu hodi hato’o sira nia programa polítika ba povo durante kampaña eleisaun antisipada.

“Direitu de antena la hanesan ho intervista ou debate, maibé fo espasu ne’ebe hanesan iha mídia hodi Parpol sira hato’o sira nia programa, Iha Jornál, fo espasu koluna iha jornál ba ParPol sira ne’ebe konkore hodi hato’o sira nia programa proridade sira, CI mos sei iha planu halo audensia ho orgaun sira seluk hanesan CNE no STAE halo esforsu halo komunikasaun atu garante vota ambulante ba jornalista sira hodi inklui iha alterasaun lei eleitorál.” Virgílio da Silva Guterres hato’o lia hirak ne’e iha enkontru entre Conselho de Imprensa ho Editor no Xefi Editor hosi mídia nasionál sira, iha salaun enkontru Fundasaun Oriente, Bairru Grilos-Dili, Sexta 16/02/2018. Enkontru ne’e organiza hosi Diresaun Desenvolvimentu no Analiza Mídia Conselho de Imprensa ho tema: Hametin Independensia Redaksaun iha Ambiente Politika Hasoru Eleisaun Antisipada.

Virgílio haktuir katak, demokrasia ne’ebé kualidade mai hosi partidu polítika no votus ne’ebé kualidade iha eleisaun, “ Ita nia demokrasia kualidade mai hosi Partidu ne’ebé kualidade, Partidu ne’ebe kualidade mai hosi votus ne’ebé kualidade tamba ne’e informasaun ita nian importante tenki informativu no edukativu atu povo bele fo votus ne’ebé kualidade iha eleisaun.”

Prezidente Conselho de Imprensa ne’e reforsa katak, atu informasaun hosi mídia sira iha kualidade tenki iha redaksaun ne’ebe independenti. Nia hatete mídia ida atu independenti termina hosi Diretór Informasaun, Xefi Redaksaun, Jornalista sira ka equipa redaksaun ne’ebé halo mídia rekoñesidu nu’udar poder ba dala lima iha strutura estadu hanesan, Prezidente Repúblika, poder legislativu (Parlamentu Nasionál) poder ezekutivu (Governo) no poder Judisiál (Tribunál) no poder Mídia. “Poder mídia labele sai fali poder ba orgaun estadu hat maibé sai poder ba publiku, no ita nia notisia ema fiar tamba ita la inventa, ita nia notisia maske fontes kompletu no balansu maibé faktos sala ita nia notisia sei lalos.”

Prezidente CI, Virgilio da Silva Guterres, hatete enkontru ne’e atu bolu ba equipa redaksaun kada mídia bele garantia informasaun ne’ebé independenti no los wainhira fo sai ba publiku.
Virgílio da Silva Guteres hatete mídia iha papél importante hodi fo susesu ba eleisaun antisipada, “Importansia liuliu maka tanba ita tama iha situasaun estraordinariu, mesmu buat ne’ebe ita liu ne’e ordinariu, elisaun ita liu tiha hira ona hahu tinan 1999 konsulta popular, mas ba dala ida ne’e, ninia luar biasa ne’e tanba ita nia konstituisaun hatete dehan elisaun halo tinan lima dala ida, ida ne’e seidauk to’o tinan lima, foin fulan lima deit, ita atu elisaun fali ona,  
dehan Prezidente CI.

Iha oportunidade ne’e, Diretór Rádio Timor Kmanek (RTK) nu’udar mos orador, Pe. Bento Barros Pereira, hatete profisionalismu jornalismu mai hosi produtu ou notisia ne’ebé kredivel no tuir lialos, “Notisia ne’ebé balansu no fontes kompletu sei la iha valor wainhira faktus ne’ebé apresenta iha notisia ne’e sala ka lalos. Alem de ne’e notisia ne’ebé kredivel wainhira kredivel iha kna’ar, sistema, gestaun, pesquiza, formatu, regra, valor no kredivel iha ektika.” 

Diretór RTK ne’e mos rekoñese katak mosu lamentasaun hosi sosiadade ba informasaun balun ne’ebé mídia sira hato’o tamba dalak barak Xefi editor sira ladun halao nia serbisu ho maximu. Alem de ne’e mídia nain ka gestor mídia sira tenki monta ema ne’ebé tuir abilidade no iha kualidade, nune’e bele infrenta intervensaun poder polítika no poder ekonomia iha serbisu redaksaun mídia.

Iha sesaun diskusaun, partisipantes sira kestiona kona-ba CI nia hare ba deafiu ba profisionalidade mídia iha publikasaun sira iha tempu eleisaun, invasaun mídia sosiál no sitijen journalism inklui preokupa mos ba prejensa hosi Xefi Redasaun no Editor mídia sira iha enkontru ne’e. 

Partisipantes sira ne’ebé mak hola-parte iha sorumutu ne’e mak xefe redasaun no editór sira hosi jornal Timor Post, RTTL,EP, TV-E, Rádio Liberdade no seluk tan ho totál partisipante mak 29 kompostu hosi mane 24 no feto 5.