CI No UNESCO Enkontru Ho Perseiru Sira, Ba Implementasaun Programa “Hametin Mekanismu Auto-Regulasaun Mídia iha Timor-Leste.”

CI No UNESCO Enkontru Ho Perseiru Sira, Ba Implementasaun Programa “Hametin Mekanismu Auto-Regulasaun Mídia iha Timor-Leste.”

Atividade Hare nain: 9474

Dili - Iha Fulan Maiu tinan 2017, Conselho de Imprensa de Timor-Leste, UNESCO no Governu Olandez asina nota de intendimentu (MoU) ne’ebé tuir mai hatutan ho akordu koperasaun entre UNESCO ho Conselho de Imprensa ho objetivu Haforsa Mekanismu Auto-regulasaun Mídia iha Timor-Leste. Programa serbisu hamutuk ne’e ho durasaun ba tinan tolu (3), hahu hosi Janeiru 2018 to’o tinan 2021, hodi promove ambiente favoravel ida ba mídia nia sustentabilidade, livre, independente no profisionál iha nasaun ida ne’e. 

Projetu ne’e hahu ho enkontru konsultasaun ba stakeholder sira iha salaun ho objetivu atu halibur hanoin no rekomendasaun ruma hosi parseiru xave sira Conselho de Imprensa nian, nune bele fo kontribuisaun ba implementasaun projetu ida ne’e.

Enkontru neé hala’o iha salaun enkontru Tawer Conference, Fatuhada, Dili, loron 24/01/ 2018.
Iha Abertura, Prezidente Conselho de Imprensa de Timor-Leste (CI), Virgílio da Silva Guterres no Asesór Komunikasaun no Informasaun UNESCO Jakarta, Ming Kuok-Lim, introdús projetu Hametin Mekanizmu Auto - Regulasaun Mídia Iha Timor-Leste ba partisipantes sira.

Prezidente CI, esplika katak, enkontru ne’e importante atu parseiru hosi orgaun no meius komunikasaun sosial, assosiasaun jornalista sira,  UNTL, UNITAL no sira seluk bele serbisu hamutuk apoiu ba programa hosi Conselho de Imprensa no UNESCO ne’e, “ohin loron hamutuk ho parseiru importante UNESCO, hahú fase  dahuluk, programa ne’ebé CI serbisu hamutuk ho UNESCO, ho apoiu kooperasaun ne’ebe Conselho Imprensa halo ho embaixada Reinu Olanda ninian asina nota entendimentu iha fulan Maiu tinan 2017, iha Jakarta, Indonesia. Iha  loron 6 fulan Novembru 2017 liu ba, komesa asina akordu atu hahú projetu ida ne’e maka atu hametin auto-regulasaun mídia iha Timor-Leste,” hatete Virgílio.

Prezidente CI esplika katak auto – regulasaun ka Self-Regulation nu’udar prinsipio ida ne’ebé importante atu regula mídia ou jornalista sira ninia serbisu, “atu intende saida mak auto regulasaun, iha lian ingles dehan auto regulation, iha ita nia lian tetun, ukun rasik an, regula ita nia an, la presiza ema seluk regula ita, ida ne’e maka sai objetivu prinsipál projetu kooperasaun ho UNESCO.”

Prezidente subliña katak, hafoin CI harí iha tinan loron 10 fulan Maio tinan 2016, konsegue resolve no identifika kasu balun maibe kasu hirak ne’e rejolve tuir lei ne’ebé iha, maibe CI mesak sei labele rejolve obstalos hotu tamba ne’e persija kolabora ho UNESCO,  “Se asosiasaun mídia sira, órgaun profisionál mídia sira, hatene kapasita sira nia membru sira atu la’o tuir padraun ne’ebé ke sira estabelese, iha ne’e ita la presiza lei ou governu, órgaun seluk atu halo intervensaun ba ita hodi rezolve ita nia problema, se mídia hotu-hotu nia mekanizmu redasionál sira iha padraun redasaun nian, konsellu redasaun, iha mekanizmu atu kontrola sira nia jornalista sira bainhira hakerek sala, hakerek los, hau hanoin mídia mós la presiza Conselho de Imprensa atu halo intervensaun ba rezolve problema sira hanesan ne’e, tanba sira iha mekanizmu auto-regulasaun iha sira nia redasaun rasik, entaun ida ne’e mak objetivu kooperasaun ho UNESCO.”

Prezidente mos haktuir objetivu seluk hosi kooperasaun ne’e,  mak asegura no promove kualidade profisionál jornalista ninian, liu hosi kooperasaun ho ajénsia sira seluk nomós ho Governu atu loke espasu formasaun ba joven sira ne’ebe iha vokasaun atu serbisu hanesan jornalista. Alem de ne,e projetu ne’e mos  atu  fasilita formasaun ba estudante sira iha UNTL no UNITAL ne’ebé antes ne’e asina ona akordu serbisu hamutuk ho CI no UNESCO.

Tempu hanesan, Asesór Komunikasaun no Informasaun UNESCO Jakarta, Ming Kuok-Lim hatete, orgaun no meius komunikasaun sosial inklui jornalista sira durante ne’e hasoru obstaklus barak tamba ne’e UNESCO serbisu hamutuk ho CI atu hametin profesionalismu no kualidade produtu journalism iha Timor-Leste, “ami iha ne’e para atu ajuda hametin profesionalidade no kualidade jurnalismu ninian, dadauk ne’e ami hari ona kooperasaun ho CI ho dinamiku oinsa ita atu hanesan buat forsa ida ba mudansa, nia perguntas maka oinsá ita sai motorista ba mudansa, ita persija hametin fukun, buat ida ita bolu jurnalismu ne’e, kontinua ho mudansa, hadia no nafatin kumpre ba prinsípiu sira universal ninian.”

Partisipante hosi enkontru ne’e hamutuk 65, feto 15 no mane 50, ne’ebé mai hosi Koordenador UNESCO iha Timor-Leste, Prezidente AJTL, Prezidente TLPU, Prezidente AKATL, Dosente no estudante hosi UNTL no UNITAL, Mídia nain, Xefe redasaun, jornalista representante Instituisaun Governu relevante ho Membru no Ezekutivu Conselho de Imprensa nian.