Atividade

Prezidente CI: Sidadaun Hotu Inklui Mídia Iha Obrigasaun Morál Atu Luta Kontra Diskriminasaun

Prezidente CI: Sidadaun Hotu Inklui Mídia Iha Obrigasaun Morál Atu Luta Kontra Diskriminasaun

Díli, 31/8 – Prezidente Coselho de Imprensa de Timor-Leste (CI), Virgílio da Silva Guterres, hato’o lia ne’e wainhira sai nu’udár oradór iha workshop sosilizasaun kona-ba “Termonolozia no Konvensaun Nasoens Unidas nian ba Direitu Ema ho difisiénsia (UNCRPD)”.

Mini workshop ne’e realiza hosi Asosiasaun Halibur Defisiénsia Matan Timor-Leste (AHDMTL) ba Jornalísta sira hosi órgaun komunikasaun sosiál sira hotu, iha salaun Asosiasaun Hak, Faról, Díli, Kinta-Feira (31/08/2017).

Iha ámbitu sosializasaun ne’e, Prezidente CI hatete luta hasoru diskriminasaun nomós luta atu defende direitu ema difisiénsia la’os de’it hosi Asosiasaun Halibur Defisiénsia Matan Timor-Leste maibé sidadaun hotu, jornalista, Conselho de Imprensa, ativista direitus humanos no seluk tan.

Virgílio da Silva Guterres, enkoraja Jornalísta sira liuhosi mídia bele transmiti ba públiku atu oinsá maka ema hotu bele uza termonolozia ne’ebé maka loos hodi komunika ba ema ho difisiénsia sira.

“Ha’u hetan konvite hanesan Prezidente CI atu sai oradór iha workshop ida ne’ebé hosi organizasaun ida ne’ebé tau matan ba ema ho difisiénsia. Importante tebes atu foka ba meius komunikasaun sosiál hanesan Jornál, Rádiu, Televizaun, liu-liu ba jornalista sira, atu hahú agora ba oin evita atu uja termonolozia sira ne’ebé halo ema seluk bele interpreta hanesan diskriminasaun,” Prezidente CI esplika.

Prezidente CI dehan sosiedade ohin loron presiza duni re-orientasaun no re-edukasaun kona-ba pontu de vista ka parámetru seluk hodi komunika ho maluk sira ne’ebé difisiénsia, tamba relasaun ne’ebé saudavel tenki hahu ho komunikasaun ne’ebé saudavel.

Virgílio esplika mídia iha Timor-Leste mós dalaruma konstrui liuhosi stereo tipu (Hahalok Diskriminativu) tanba jornalista sira seidauk iha konsensus atu uza liafuan ne’ebé apropriadu hodi komunika ba malun sira difisiénsia. 

“Ita rasik mós tenke sente katak termonolozia sira ne’e ofende maluk sira ne’ebé moris ho difisiénsia. Ha’u hanoin iha ona konvensaun internasionál direitu ba ema ho difisiénsia ne’e iha ona, iha referensia barak ona atu uza temonolizia sira ne’e,” Prezidente dehan.

Entretantu Diretór AHDMTL, Gaspar Afonso, hatete objetivu hosi sosializasaun ne’e atu fó hanoin ba mídia sira atu halo serbisu loron-loron liuhosi publikasaun sira tenke uza temonolozia sira ne’ebé apar ba ema ho difisiénsia sira nune’e labele hamosu diskriminasaun iha rai ida ne’e.

Gaspar Afonso  subliña katak tuir loloos jornalista no editór hosi mídia sira tenki uza termonolozia hanesan  difisiénsia matan ou matan la hare la’os uja lia fuan matan at, alezadus, ema la normál no invaledes. (CI)

Gaspar mós husu ba ema hotu atu labele konsidera sira hanesan ema ho difisiénsia matan maibé konsidera mós sira hanesan sisdadaun Timor-Leste ne’ebé iha mós direitu hanesan ho maluk seluk.

“Ita ko’alia inkluzivu iha Timor, ema ho difisiénsia matan maka sempre hela iha kotuk, susar atu asesu ba eskola tanba fasilidade laiha, mestri ho mestra sira ladun komprende saída maka atu hatete ba ema ho difisiénsia,” Gaspar esplika.

Partisipa iha mini workshop ne’e maka Prezidente CI, jornalísta no editór sira hosi órgaun komunikasaun sosiál sira iha Díli. (CI)