Atividade

Prezidente CI Fó Sasin Ba Kontribuisaun Stanley Iha Tempu Rezisténsia  Ba Timor

Prezidente CI Fó Sasin Ba Kontribuisaun Stanley Iha Tempu Rezisténsia Ba Timor

Prezidente Conselho Imprensa Timor-Leste, Virgilio da Silva Guterres, fo sasin ne’e relasiona ho Kondekorasaun Medailla ho kategoria Garau Kolar Orden Timor-Leste, Medalla Ensigne Orden Timor-Leste no Medalla Méritu, ne’ebé entrega hosi Prezidente da Repúblika  Timor-Leste, Taur Matan Ruak, ba Timor oan no sidadaun estrangeiros hamutuk ema 60 inklui Ketua Dewan Press Indonesia (Chefi Conselho Imprensa Indonesia), Yosep Adi Prasetyo, ka ho naran kodiku Stanley.

Medalha hirak ne’ebé entrega iha loron 17 fulan Maio tinan 2017 ne’e, nudar apresiasaun ba esperito profesionalismu no eroízmu sidadaun hirak ne’e hodi kontribui ba Timor – Leste ninia luta ba independensia.

Prezidente CI, fó sasin katak, stanley konhese malu ho estudannte timor oan sira  iha Indonesia, momentu Stanley hanesaan ativista iha universidade Kristaun Satia Wacana iha salatiga. Staley involve iha Timor – Leste nia luta wainhira asume knar nudar jornalista iha Jakarta – Indonesia, ne’ebé halo kobertura investigasaun ba Masakre Santa Cruz 12 de Novembro tinan 1991.

“Hau hanoin Pak Stanley nia ativista pro demokrasia Indonesia, ninia servisu ativismu ne’e hahu uluk nia sei estudante iha Universidade Kristaun Satia Wacana, Salatiga, e  iha ne’eba nia koñese ita nia ativista Timor oan mos barak, maibe ninia papel relasiona ho Timor nia luta ne’e bainhira nia sai jjornalista iha Majalah Jakarta ne’ebe ke ikus mai Militar Indonesia obriga tenke taka tanba halo kobertura ba Masakre Santa Cruz, e Stanley rasik mak mai, investiga, to’o iha Dili entrevista ho Governadór momentu ne’ebá Ir.Mario Viegas Carascalao, matebian tiha ona. Tamba reportajen ida ne’e, nia ho ninia Xefe Redasaun ida,  Seno Gumira Aji Darma, ema pecat husi sira nia Jornál’’.

Virgilio da Silva Guterres konta tan katak, stanley mos forma ou hamosu mídia klandistina hodi luta kontra rezime Suharto no fo sai informasaun konaba violasaun direitos humaanos inklui luta ba libertasaun nasional Timor – Leste, “entaun bainhira pecat tiha, Stanley hamutuk ho kolega Jornalista sira hamosu mídia klandestina ho naran SIAR, ne’ebé halo kobertura ba Indonesia tomak inklui Timor hodi luta kontra rejime Soeharto, e grupu ne’ebé nia involve iha laran ne’e maka grupu ne’e naran BLOK M, e husi ne’ebá nia halo klandestina kontinua fahe informasaun ho ativista sira Timor ninian. Husi parte Timor ninian hau mak, responsabiliza no hamutuk kolega ida, Meta Guterres, ami nain rua mak hakerek informasaun kona ba Timor ninian iha mídia klandestina. 

Prezidente Conselho de imprensa Timor – Leste ne’e haktuir tan katak stanley mos involve iha stabelesemento jornal Suara Timor – Timur. Stanley mos sei entrega edisaun primeira husi jornal STT no livro sira seluk ne’ebé koalia konaba luta libertasaun nasional Timor – Leste ba Conselho de Imprensa hodi entrega ba Musseu Resistensia Timor – Leste.‘’ tempu ikus ona nia mai iha ne’e fó treinu ba jornalista sira, hau hanoin nia mós involve bainhira harii STT, nia rasik hateten nia iha edisaun primeira edisaun STT nian e nia sei intrega ba museum rejistensia Timor nian liu husi Conselho de Imprensa, tamba ninia papel iha mídia importante ne’e maka nia hetan mos konsiderasaun husi Estadu Timor nia atu fo kondekorasaun ba nia, hamutuk ho kolega ativista sira seluk.” “Hau hanoin mesmu ke agora nia laos ativista ona, mas nia hanesan ema ne’ebe servisu iha mídia e depois nia nudar Prezidenti Conselho Imprensa Indonesia nian ( Dewan Press Indonesia) nian, e bainhira Conselho de Imprensa Timor - Leste hari, ami hahu kedas asina akordu kooperasaun hodi sira mai fo asistensia tekniku atu elabora esbosu regulamentu internu, regulamentu Conselho Imprensa nian balun ne’ebe aprova tiha ona.

Tuir Prezidenti CI katak iha tempu besik sei realija servisu hamutuk balun iha area mídia nian, hamutuk ho instituisaun imprensa Dr.Sutomo, Jakarta ninian, atu ajuda Conselho de Imprensa Timor – Leste, atu prepara kurikulu ou silabus ba estajiu, sertifikasaun nomos fo ijame ba Jornalista sira. “Mais ou menus iha tempu badak sira bele ajuda ho hanoin katak molok tinan ne’e hotu permeiru grupu ba Jornalista ne’ebe akredita bele iha ona.”