Konferénsia Internasionál CI Hamosu Deklarasaun Díli hodi Hametin no Promove Liberdade Imprensa no Liberdade Espresaun iha rejiaun Suduéste Aziátiku no Pasífiku

Konferénsia Internasionál CI Hamosu Deklarasaun Díli hodi Hametin no Promove Liberdade Imprensa no Liberdade Espresaun iha rejiaun Suduéste Aziátiku no Pasífiku

Atividade Hare nain: 2311

Loron 09-10 de Maiu de 2017, Conselho de Imprensa de Timor-Leste (CI), realiza konferénsia internasionál ho tema “Promove Liberdade Imprensa no Liberdade Espresaun iha Suduéste Aziátiku no Pasifiku”, hamosu Deklarasaun Díli ne’ebé adopta hosi Deklarasaun Jakarta hodi hametin no promove Liberdade Imprensa no Liberdade Espresaun iha rejiaun Suduéste Aziátiku no Pasífiku.

Deklarasaun Díli adopta hosi deklarasaun Jakarta ne’ebé mai ho objetivu tolu hanesan, primeiru, kontinua proteje Liberdade Imprensa no Liberdade Espresaun, Segundu, Promove Liberdade Imprensa no Liberdade espresaun, terseiru, oinsa maka garantia asesu ba informasaun.

Konsilleiru Conselho de Impensa de Timor-Leste, Hugo Maria Fernandes esklarese perante konfresista sira katak hafoin rona tiha painelista sira nia opiniaun, diskusaun sira ne’ebé akontese iha Konferénsia internasionál ne’e konsege nota pontu importante ida katak iha nesesidade atu hamosu forum diálogu entre país rejiaun rua ba asuntu tolu importante ne’ebé adopta hosi Deklarasaun Jakarta hosi hamosu hikas Deklarasaun Díli.

“Em Prinsipiu Deklarasaun Díli hakarak opta pontu lima (5) hosi Deklasaun Jakarta,” Konsilleiru Hugo Fernandes hato’o kestaun ne’e liuhosi deklarasaun aberta iha Konferénsia internasionál, iha Delta Nova, Kuarta, 10/05/2017.

Pontu lima importante hosi Deklarasaun Díli maka hanesan, primeiru, fó apoiu ba dezenvolvimentu jornalízmu ne’ebé ho kualidade, promove jornalista investigative ho mós promove imprensa ba interese públiku ne’ebé maka di’ak.

Segundu, apoiu kriasaun mekanizmu rejionais sira hodi sai hanesan fatin diálogu entre entidade sira ne’ebé maka iha Liberdade imprensa no Liberdade espresaun nian.

Terseiru, hametin inkluzaun mídia nian hodi fó atensaun ba grupu ne’ebé ladun iha reprezentasaun hanesan grupu feto, labarik, difisientes, tenke sai foku de atensaun ba mídia sira iha rejiaun rua ne’e.

Kuartu, sai hanesan isu sentrál maka inkluzividade ba jéneru hodi fó importánsia kona-ba jéneru iha ita nia serbisu.

Kintu, promove no hametin liutan enkuadramentu legal sira hodi fó di’ak liutan protesaun no promosaun ba ita nia serbisu.

Tanba ne’e liuhosi Konferénsia internasionál iha ámbitu aniversáriu tinan ida Conselho de Imprensa hodi hamosu Deklarasaun Díli ne’ebé hetan aseitasaun hosi Conselho de Imprensa nasaun rejiaun rua ne’e ho objetivu, primeiru, estabelese grupu traballu ida atu jornalísta sira iha lokál, idak-idak nia rain no rejionalmente hosi bele halo jornalísta sira nia serbisu ho direitu tomak.

Segundu, promove liberdade espresaun ho mós direitu atu asesu ba informasaun ba sidadaun hotu-hotu. Terseiru, atu kontra ka halakon Hoax news (Informasaun Falsu) ne’ebé maka bele halo lakon konfiansa hosi públiku ba mídia.
Tanba ne’e, Konsilleiru Hugu, esklarese katak Conselho de Imprensa sira hosi rejiaun rua ne’e iha firmeja atu implementa deklarasaun Jakarta ne’ebé halo iha komemorasaun loron Liberdade Imprensa tinan ne’e iha Jakarta.

Liuhosi diskursu, Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SECOMS), Nelio Isaac Sarmento, hato’o obrigado wain ba entidade reguladora sira ne’ebé bele kontribui ideia foun durante Konferénsia internasionál CI nian hodi hamosu Deklarasaun Díli.

“Ami nia nasaun apriende hosi ami nia sofrimentu rasik. Sofrimentu naruk teb-tebes iha tempu kolonializmu nian tanba ami hakarak buka Liberdade, ami hakarak iha Liberdade atu ko’alia saída maka sai ami nia direitu ka ami nia hanoin,” Nelio hatete.

Nia esplika, saída maka TL sempre hanoin nafatin no sempre lori ba oin maka garante pensamentu unidade nasionál no oinsá maka atu garante unidade entre vijiñu sira ne’ebé TL hela besik ba, espesialmente hanesan nasaun amigu sira iha rejiaun rua refere.

Serimónia asina Deklarasaun Díli ne’e asina hosi prezidente no reprezentante hosi Conselho de Imprensa hosi nasaun sira iha rejiaun Suduéste Aziátiku no Pasífiku no sai sasin ba asina deklarasaun ne’e maka Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Nelio Isaac Sarmento, prezidente SEAPA, Eko Maryadi no Prezidente Conselho Imprensa São Tomé Principe, Jesuley Patrick Lopes.

Deklarasaun Dili asina hosi, Prezidente Conselho de Imprensa de Timor-Leste, Virgílio da Silva Guterres, Australian Press Council, Prof. David Weisbrot, Vice President Indonesia Press Council, Ahmad Djauhar, President New Zeland Press Council, John William Hansen, Member Myanmar Press Council, Dr. Maung Maung San, Member Thailand Press Council, Calermchai Yodmalai, President Papua New Guinea Press Council, Alexander Rheeney. (CI)