Atividade

Presidenti Republika Guinea Bissau Jose Marios Vaz  foto hamutuk membru ho PER ne’ebe mos Conselho de Imprensa hola parte hanesan membru PER.  Bissau, Segunda ( 24/10/2016).
Presidenti Republika Guinea Bissau Jose Marios Vaz foto hamutuk membru ho PER ne’ebe mos Conselho de Imprensa hola parte hanesan membru PER. Bissau, Segunda ( 24/10/2016).

PER aprova adezaun CI nudar membru permanente

BISSAU - Plataforma das Entidades Reguladoras da Comunicação Social dos Países e Territórios de Língua Portuguesa (PER) aprova ona adezaun Conselho de Imprensa de Timor-Leste (CI) núdar membru permanente.

Adezaun CI aprova liu husi asembleia PER ba dalalima (V) ne’ebé halao iha Bissau, Kapital nasaun Guiné-Bissau, Tersa (25/10/2016). 

Aprovasaun adezaun Conselho Imprensa Timor-Leste nian ne’e ho votus unanimidade hosi membrus permanente sira, hanesan Portugal, Angola, Moçambique, São Tomé e Príncipe, Cabo Verde no Guiné-Bissau.

Hafoin adezaun ba PER, Conselho de Imprensa de Timor-Leste hetan kedas konfiansa atu bele partisipa iha ekipa de traballu ba enkontru ne’e, no ikus mai Timor-Leste ho membru sira seluk hamosu deklarasaun ida ne’ebé hanaran ‘Declaração de Bissau’. 

Nudar membru permanente, CI mos iha direitu atu tuir enkontru anual ne’ebé deside hamutuk iha enkontru PER. Declaração de Bissau mos deside ona atu VI enkontru PER tinan oin sei realiza iha fin de Outobru 2017 iha Maputo, Moçambique.

Enkontru PER ne’e mos diskute namanas kestaun sentral sira ne’ebé iha relasaun ho atividade komunikasaun sosial nia. Nune’e rekoinese ba nesesidade atividade jornalistika ho baze iha kódigu étika no konsidera mos katak sertifikasaun ba atividade jornalista sira nian iha aréa komunikasaun sosial.

Biban ne’e, espesialitas sira ne’ebé prezente iha PER ne’e hato’o sira nia preokupasaun boot sira ne’ebé uza meios komunikasaun atu divulga ideias narativas ne’ebé la respeita ema nia dignidade, hanesan direitu ba ema nia naran diak (bom nome), imajen no ema nia reputasaun, sublinha katak “diskursu tanba odiu ne’e laos liberdade expresaun”.

Nune’e, salva fali ona hanoin sira ne’e ne’ebé konfunde ho kualker tentativa atu limita jornalista sira nia liberdade. Fundamental liu valoriza presekusaun lia los, tanba notisia ida vale ba notisia ne’e rasik no la iha ema ida mak bele impede atu publika informasaun ho valor notisiozu no ba interese publiku.

Respeita kódigu étika, kna’ar ba atividade ho independensia total no mos kompromisu ho estatutus editoriais ne’ebé iha, lolos ne’e bele ona atu garante informasaun ida ho kualidade no ba interese publiku no demokratiku.

Kestaun sira seluk ne’ebé identifika mak nesesidade atu halo revizaun no aktualizasaun ba lei nasional iha setor komunikasaun sosial, liliu iha kontestu editorial online, nune’e bele leno-an ka hare ninia lalatak rasik atu proteje direitus jornalista no direitus fundamentais sidadaun sira nian. Los duni katak difuzaun ho plataforma oin-oin labele altera ezensia produsauan jornalistika ka ninia kualidade, mas importante liu mak avalia ninia impaktu no garante ninia kredibilitasaun iha ambiente digital.

Perservasaun ba intimidade, privasidade no identidade sidadaun sira nian iha uzu sosiais ba teknolojia obriga ita atu komprende   alkanse sosial exposisaun ne’e, sai funsaun reguladior sira nia atu evidensia riskus inerente sira, hodi promove asaun literasia mediatika ne’ebé fo kompetensia ba sidadaun sira hodi halo interpretasaun kritika no konsiente ba fuksu informasaun no komunikasaun tuir nia alkanse.     

Pluralismu, lian no opiniaun oin-oin, konfrontu oin-oin tuir   mundu nia vizaun no asesu ba espresoens ideolojikas oin-oin, tenki asegura husi media, liu husi lian portuges hanesan elementu unifikador nebe ita sente pretense mai ita.

Konklui ho afirmasaun ba nesesidade paises lian Portugues atu halo esforsu hamutuk iha dezenvolvimentu ba merkadu ida ho audiuvizual komun, ho potensia atu produz konteudu mediatiku ne’ebé transmite iha paizes oin-oin, ne’ebé lori kultura no lian mak halo ita hamutuk, hodi hateke ba komprensaun diak liu konba realidade nukleu paizes ne’ebé hamutuk iha PER.

Bissau mos sai fatin ne’ebé PER ho unanimidade no aklamasaun aprova adezaun Conselho de Imprensa Timor-Leste nudar membru permanente no iha direitu hanesan ho membrus sira seluk.

Conselhu Nasional Komunikasaun Sosial Guné-Bissau asumi prezidensia PER ba tinan 2016/2017, kompromete atu haktuir nafatin estatuto no ba objetivu sira ne’ebé Asembleia Plenaria hakotu tiha ona.

Fo hanoin katak enkontru PER tuir mai sei sai uma nain ba Conselho Superior Komunikasaun Sosial Moçambique nian, iha Outubro 2017, entidade ne’ebé iha direitu tuir estatutu, assume nudar vise prezidente ba plataforma ida ne’e. CI