Komunikadu Imprensa

Press Statment kona-ba Programa Grande Entrevista GMN TV

Iha loron 14 Dezembru 2018, Conselho de Imprensa (CI) halo monitorizasaun no halo análize ba GMN TV ninia programa Grande Entrevista, edisaun kalan 14 2018 ho asuntu “Prezidente Repúblika nia Veta hasoru Proposta Alterasaun Lei Atividade Petroliferu.” Tuir CI, programa ne’e di’ak tamba tranzmite informasaun kona-ba asuntu interese nasionál relasiona ho atividade petróliferu nian.

CI konsidera ida-ne’e nu’udar parte ida husi papél mídia nian hodi hakunu publiku nia direitu atu asesu ba informasaun (public’s right to know) tamba asesu ba informasaun nu’udar direitu báziku ema nian. Maibé, iha parte seluk programa ne’e rasik la la’o-tuir prinsipiu cover both sides no viola Kódigu Étika Jornalizmu, Pontu 6 tamba la balansu iha fonte no antes ne’e asuntu alterasaun Lei Atividade Petroliferu sai ona polémika no kontroversu (pros and cons) iha publiku.

Programa ne’e aprezenta fonte úniku, Xanana Gusmao nu’udar xefe negosiadór ba asuntu negosiasaun fronteira maritima. CI haree katak programa ne’e la hanesan babain tamba redasaun GMN TV troka programa ne’e nia naran sai “Grande Entrevista espesiál no durasaun programa ne’e mós naruk-liu, kuazu oras rua (2) tamba babain programa Grande Entrevista ne’e ho durasaun oras ida.

Seluk fali, programa Grande Entrevista tuir orariu normál, ida-ne’e tranzmite iha Segunda no Kinta kalan oras 20:30, maibé programa ne’e mosu fali iha Sesta kalan, maske loron ida antes iha anúnsiu katak GMN TV sei tranzmite programa Grande Entrevista espesiál ho bainaka, Xefe Negosiadór Prinsipál Xanana Gusmao.

CI mos hetan infrasaun étika seluk, iha-ne’ebé GMN TV viola Kódegu Étika Jornalizmu Pontu 5 tamba halo julgamentu (trial by the press) ba prezidente repúblika liuhusi aprezentasaun prezidente nia liafuan sira iha diskursu vetu proposta alterasaun lei atividade petroliferu nian nu’udar referensia ba fonte hodi responde.

Host ka moderadór programa Grande Entrevista nian, Expedito Diaz Ximenes durante tranzmisaun direta ne’e intensionalmente husik fonte ataka Prezidente Repúbika ho livre no aat-liu tan mak moderadór mós reframe ka hasara komentáriu fonte nian.  Lifuan sira ne’ebé fonte hato’o mak, “ha’u konvida nia, karik prezidente laba tamba CCF la fó lisensa.

Ha’u admira tamba nu’udar Doutór da lei ida mak halo konfuzaun ba nia an-rasik. Ha’u nia problema mak ne’e, doutór da lei kria fali konfuzaun ba nia an-rasik.” Iha parte reframe nian, fonte hateten, “keta prezidente mak konfuzaun karik.” Moderadór hasara, “Entau konfuzaun ne’e iha prezidente, la’os iha lei?.

Durante óras rua tranzmizaun programa ne’e nian, host nunka ho maneira korta bainhira fonte livremente ataka prezidente repúblika. Ho ida-ne’e CI konsidera programa refere la tane-aas prinsípiu jornalizmu no étika jornalizmu ne’ebé eziste. Programa ne’ebé la balansu no la hakunu prinsípiu free and fair treatment of sources sei hamosu no komete trial by the press. Liu-tiha ona semana ida, maibé GMN TV seidauk fó biban ba prezidente repúblika atu hato’o nia prespetiva no resposta ba Sr. Xanana Gusmao nia deklarasaun sira iha programa Grande Entrevista ne’e.

Bazeia ba rezultadu análize ne’e, CI nu’udar orgaun reguladora ba meius komunikasaun sosiál iha Timor-Leste, tuir Artigu 44 alinea I Lei Komunikasaun Sosiál Nú 05/2014 ne’ebé fó kompetensia ba CI hodi fo ninia supervizaun orgaun komunikasaun sosiál no serbisu jornalístiku iha Timor-Leste.  Bazeia ba kompetensia ne’ebé Lei Komunikasaun emenda maka CI hakarak hato’o buat hirak ne’ebé mak temi tuir-mai:  


1.    Husu ba redasaun GMN TV atu fó biban no espasu ba prezidente repúblika atu hato’o nia perspetiva no resposta relasiona ho Xefe Negosiadór Prinsipál Xanana Gusmão nia deklarasaun sira akuzativu iha programa Grande Entrevista.



2.    Mídia la’ós juis iha tribunál rekursu atu halo julgamentu ba órgaun Estadu seluk relasiona diverjensia kona-ba polítika asuntu nasionál sira.  Jornalista nia devér mak atu  hatudu faktu, la’ós reframe ka hasara fali fonte nia liafuan.



3.    Husu Xefe Redasaun GMN TV, atu tau atensaun didi’ak ba prinsípiu jornalizmu nian, kona-ba “cover both sides” ka tratamentu justu ba fonte sira (free and fair treatment of sources) no “trial by the press” hodi fó espasu mós ba fonte seluk atu fó nia resposta no perspetiva kona-ba asuntu sira kontroversu.  


 
4.    Husu ba redasaun GMN TV, atu kaer metin nafatin Kódigu Étika Jornalístika no prinsípiu universál jornalístika, tanba ida-ne’e nu’udar dalan di’ak-liu, atu ajuda hasees GMN TV husi risku legál no ameasa sira iha futuru.