Atividade

Diskursu Prezidente CI Iha Serimónia Tomada de Posse

Hahí-hana’i ba Maromak, hun hosi roman hotu-hotu nia hun ne’ebé sei leno nafatin ita hotu nia neon hodi hanoin no haklaken nafatin lian murak;

Hakruk no tuku-tuur ba rai-na’in no beiala Timor nian, tan sira nia neon matenek no liman-badaen hodi bali no hafutar nafatin rai-mukit ida ne’e sai mahon ho matak-malirin ba ita hosi jerasaun ba jerasaun;

Tane-aas aswa’in no funu-na’in sira hosi Lorosa’e to’o loromonu, tasi-feto to’o tasi-mane, ne’ebé nia ruin ita hakletek no nia ran ita hakur, hodi hamriik tuba-rai, tonka knotak, baku hirus iha rai seluk nia leet, katak povu Timor-Leste, Povu Maubere, la’os bainaka, maibé mós na’in lulik ba mundu rai-klaran;

Na’i Prezidente Parlamentu, ha’u nia Kompañeiru de Luta, Dr. Aniceto Longuinhos Guterres Lopes,

Lou deputada no na’i deputadu sira,

Na’i Prezidente Tribunal Rekursu,

Na’i PM (reprezentante) no membru Governu

Na’i Ministro Assuntos Parlamentares e Comunicação Sosiál

Membru Conselho de Imprensa ne’ebé foin simu posse, Membru Conselho de Imprensa Cessante, maun-alin Jose Maria Ximenes, Hugo Maria Fernandes no Paulo Adriano da Cruz Araujo,

Prezidente TLPU, estruta no membru sira hotu

Prezidente AJTL, estrutura no membru sira hotu

Prezidente ANM, estrutura no membru sira

Prezidente RTTL

Prezidente Tatoli

Responsavel másimu Órgaun Komunikasaun Sosiál públiku, privadu no komunitáriu sira

Reprezentante ajénsia Lusa

Xefe redasaun, diretór informasaun no kolega jornalista sira hotu

Konvidadu sira hotu, Lou no na’i sira

Uluk liu, lori naran Conselho de Imprensa (foin simu posse no sira ne’ebé husik posse) no lori ha’u nia naran rasik, hakarak hato’o apresiasaun kle’an no agradesimentu wa’in ba na’i Prezidente Parlamentu, Ulun-Boot ba Uma-fukun ida ne’e, tanba haraik ona biban atu fó posse ba ha’u ata no membru Conselho de Imprensa períodu daruak, tinan 2021-2025, iha loron kmanek ida ne’e, iha prezensa lou no na’i deputadu, reprezentante Órgaun soberanu no konvidadu sira nian.

Iha loron hanesan, loron 10 fulan Maiu tinan 2016 ha’u ata hamutuk ho membru eleitu na’in haat (Sr. Jose Maria Ximenes, Sr. Hugo Maria Fernandes, Sr. Paulo Adriano da Cruz de Araujo no Sr. Francisco Simoes Belo da Costa) simu posse iha uma-fukun ne’e hosi Na’i prezidente PN momentu ne’eba, Sr. Aderito Hugo da Costa, liuhosi sesaun plenária PN nian. 

Agradese ba fiar ne’ebé ami hetan hosi PN, jornalista sira no mídia na’in sira haraik ba ami liuhosi prosesu nomeasaun ba ami ida-idak ne’ebé ohin simu posse. Ami promete atu utiliza konfiansa ne’ebé ami hetan hodi hala’o ami kna’ar tuir kompromisu de honra ne’ebé foin ami halo iha imi nia oin.

Na’i Prezidente, lou no na’i konvidadu sira,

Iha mandatu dahuluk KI nian, ejijénsia primária mak oinsá atu harii infraestrutura, rekruta no kontrata pesoál hodi hari estrutura ezekutivu instituisaun nian. Elabora no aprova kode étika jornalístika, aprova regulamentu sira ne’ebé fasilita KI atu efetua rejistu ba Órgaun no meius komunikasaun sosiál, atribuisaun karteira profisionál provizoria ba jornalista sira. 

Alein de buat sira temi iha leten, atividade lubun mós mak KI mandatu dahuluk nian dezenvolve, hanesan elaborasaun akordu internasionál sira, organiza eventu nasionál no internasionál, halo análize ba mídia, hataan keixa no halo mediasaun ba konflitu entre públiku ho mídia. 

Iha nível rejionál no internasionál, KI halo ona akordu ho Conselho de Imprensa Indonesia no Tailandia. Akordu ne’ebé ikusmai hamosu konsensu atu harii Rede Conselho Imprensa Sudeste Asiátika nian ne’ebé ofisialmente estabelese iha tinan 2019 iha Bali, Indonesia. Rede rejionál ne’ebé nu’udar rezultadu hosi Deklarasaun Dili 2017, hafoin KI organiza Forum Dialogo Dili. Forum ne’ebé tinan-tinan halibur responsável Órgaun reguladora komunikasaun sosiál ASEAN no pasífiku nian.

KI mós sai ona membru ho pleno direitu ba Plataforma das Entidades Reguladoras de Comunicação Sosiál dos Países e Territórios de Língua Portuguesa (PER). Iha ámbitu paiz luzofona sira nian, KI sai mós ko-fundadór ba Rede Lusófona para Qualidade de Informação iha tinan 2018. Rede lusófona ne’e halibur Órgaun reguladora komunikasaun sosiál no universidade iha nasaun luzofona nian hodi fahe esperiénsia iha área komunikasaun sosiál, liliu oinsá kontribui ba dezenvolvimentu lian portugues nu’udar lian komunikasaun sosiál paizes lusofona nian.

Iha nível nasionál, KI halo mós kooperasaun ho instituisaun estadu relevante seluk hanesan PNTL hodi hametin entendimentu ne’ebé di’ak entre profisionais sira, liuliu oinsá atu garante asesu no seguransa ba jornalista sira hodi hala’o sira nia knar. 

Ba ezitu sira ne’ebé KI hetan iha madatu dahuluk, ha’u hakarak aproveita biban ida ne’e hodi hato’o apresiasaun kle’an tebes ba esforsu no kontribuisaun ne’ebé membru KI Cessante na’in 3: Sr. Jose Maria Ximenes, Sr. Hugo Maria Fernandes no Sr. Paulo Adriano da Cruz de Araujo fó ba instituisaun ida ne’e.

Haksesuk-malu, dalaruma oin-buis to’o mata-laran mean ba malu, maibé iha iha ambiente respeitu mutuo atu hetan konkluzaun ne’ebé di’ak hodi dignifika papél no perfil KI nian iha públiku, sei sai referénsia ba membru sira iha mandatu foun ne’e.

Konfrontasaun entre konseitu legál ho étika iha plenária, sai lisaun importante tebes ba ha’u, no bele dehan tenke sai ‘razão de ser’ KI nian hosi ohin ba oin. Lisaun importante tanba, buat ne’ebé legál la automatikamente étika, no buat ne’ebé étika labele sai manta hodi haksumik buat ne’ebé legál.

Ba imi na’in tolu, la iha obrigadu, mós la iha ‘good bye!’ KI ne’ebé imi na’in 3 kontribui hamoris, sei kontinua ejiji hosi imi, imi nia hanoin matenek hodi dezenvolve-án nu’udar Órgaun reguladór ne’ebé kredivel iha área komunikasaun sosiál.

Agradese mós ba parseiru sira, nasionál no internasionál: TLPU, AJTL, ANM, Órgaun Komunikasaun sosiál públiku, privadu no komunitáriu sira, Centro Nacional Chega, UNTL, UNITAL, PNTL, PNUD, UNESCO, União Europeia no seluk tan ne’ebé

kontribui ona ba KI nia postura no vizibilidade publika

Na’i Prezidente Parlamentu, lou no na’i konvidadu sira

Iha mandatu daruak nian, esforsu hotu sei foka ba oinsá atu konsolida KI no mós setór komunikasaun sosiál liuhosi revizaun ba enkuadramentu legál atividade, atribuisaun karteira profisionál difinitiva ba jornalista hotu-hotu, inklui mós monitorizasaun ne’ebé efikaz no atitude ne’ebé interventiva liu tan ba meius komunikasaun sosiál sira no kapasitasaun ba profisionál mídia nian hodi hadi’a no hasa’e kualidade téknika atu nune’e sira bele kumpri ho loloos preseitu legál no étika ne’ebé aplika iha setór komunikasaun sosiál nian.

Atu atinji objetivu sira ne’e, ha’u rekoñese katak dalan ne’ebé KI liu sei la luan no kabeer hanesan luron sira ne’ebé dadaun ne’e liga capital Dili ho munisipiu sira. Sasidik no sasadik (hambatan dan tantangan) sei barak. Sasidik no sasadik barak liu sei mosu bainhira ita ida-idak, pesoál ka instituisionalmente define no interpreta konseitu ka magarti kona-ba liberdade hakait ho responsabilidade. 

Ba KI, liafuan xave mak liberdade. Liberdade de imprensa no liberdade de espresaun. Tanba ne’e tarefa primordial KI nian mak oinsá atu garante liberdade jornalista sira nian atu hala’o sira nia kna’ar hodi prense direitu sidadaun nian atu informasaun ne’ebé loloos ho momoos. Garante liberdade sidadaun nian atu asesu ba informasaun. Garante liberdade no independénsia editoriál meius komunikasaun sosiál nian hodi hala’o sira nia funsaun nu’udar instrumentu ‘controle sosiál’ nu’udar ejijénsia hosi sosiedade demokrátika tuir Konstituisaun haktuir. 

Ha’u fiar katak, maske ki’ik, ita hotu, nu’udar Povu Livre nia oan, komprometidu atu transforma Timor-Leste sai nu’udar “land of the free and home of the brave.” Porque não? Se loro-loron ita kanta “Terra Livre, Povu Livre?”

Ba ida ne’e, KI sei kontinua halo akompañamentu liuhosi fó pareser no halo advokásia ba elaborasaun no produsaun lejislasaun sira ne’ebé implika liberdade imprensa no liberdade espresaun. Katak lei sira ne’ebé sei mosu mai tenki mosu ho objetivu atu regula no garante liberdade sidadaun nian, la’os atu limita. Iha ne’e mak konseitu responsabilidade mosu nu’udar atitude sidadaun ida-idak atu respeita sidadaun seluk nia liberdade. Bainhira sidadaun la iha liberdade atu hanoin, la iha liberdade atu ko’alia, ita mós la iha referénsia atu ejiji responsabilidade.

Na’i Prezidente, lou no na’i konvidadu sira,

Molok atu remata, lori KI nia naran hakarak fó hanoin ba Parlamentu Nasionál katak:

1. Tuir lei, KI tinan-tinan tenki mai presta relatóriu ba PN, hafoin hetan notifikasaun hosi na’i Prezidente PN. Buat ne’ebé KI nunka halo iha nia mandatu dahuluk, maske relatóriu anuál KI haruka mai PN;

2. PN presiza tau atensaun ba alokasaun orsamentu Estadu nian ne’ebé natoon hodi garante funsionamentu independente Órgaun komunikasaun sosiál Estadu nian hanesan RTTL E.P. ho Ajénsia Tatoli I.P. 

3. PN atu enkoraja estabelesimentu Instituto Jornalismo ida ne’ebé independente no ho kualidade hodi prepara profisionais ho kapasidade téknika, profisionál no intelektuál. Atu nune’e, produtu jornalístiku sira ne’ebé ita nia jornalista sira produz

bele iha iha duni kbit atu eduka ita nia públiku. 

KI kompromete atu kontribui hanoin hodi alkansa objetivu sira ne’e.

Dalan sei naruk, maibé bainhira ita hamutuk, sasidik no sasadik sei sai sasin ba ita nia susesu.

Hanesan Santo António Vianey hateten: bainhira iha ita nia dalan naruk moris nian, diabu la sadik ita, ne’e signifika katak diabu mós la’o hamutuk hela ho ita ba diresaun ida.
Obrigado barak ba atensaun, A LUTA CONTINUA!