Conselho de Imprensa Hato’o Rezultadu Monitorizasaun no Análize Fulan Maiu 2021 ba Meiu Komunukasaun sira

Hare nain: 985

Conselho de Imprensa (CI) nu’udar instituisaun Independente Estadu nian, ne’ebé hala’o nia knaar importante sira tuir Lei Komunikasaun Sosiál, Artigu 44 atu garante liberdade imprensa no liberdade espresaun. Espesialmente, atu garante no asegura implementasaun Kódigu Étika jornalístika ihe kontestu kobertura, produsaun to’o publikasaun notísia mídia nian hodi kontribui ba direitu públiku nian atu asesu informasaun loloos no kredível bazeia  ba ninia papél informativu, edukativu, kontrolu sosiál no papél divertimentu.

CI uza biban ida-ne’e, kontinua hato’o apresiasaun ba meiu komunikasaun sosial sira no jornalista hotuhotu, tantu midia imprime, online no mídia eletrónika nia prezensa no servisu tomak durante luta kontra propagasaun pendemia COVID – 19 iha periódu implementasaun Estadu emerjénsia, Serka sanitária no tempu kalamidade. Maske ho limitasaun oioin no hasoru situasaun  perigu, jornalista sira iha nafatin korajen hodi dezamina informasaun ba públiku iha kontestu prevensaun no luta hasoru tranzmisaun komunitáriu COVID – 19 no rekuperasaun sidadaun afetadu sira nia moris iha situasaun kalamidade nian.   

Iha kontestu publikasaun notisia no programa, tuir  rezultadu monitorizasaun no análíze CI iha inisiu Maiu to’o mai iha fin Maiu 2021,  notisia husi meiu komunikasaun balu nafatin la tuir kritéiru no padraun jornalístika nian. CI identifika notisia balu sei nafatin la balánsu (single source), maske notisia hirak ne’e ho natureza akuzativu. Ezemplu, notisia husi Lafaeknews kona-ba espouza Sekertáriu Estadu Arte no Kultura, Teofilho Caldas ne’ebé deskonfia komete suisida ka omesidu ne’ebé karik komete husi ema seluk. Notisia ho títulu, “Familia Levenita Deskonfia Teofilho Caldas “Selingkuh”. Notisia ne’e la balánsu tamba Redasaun Lafaeknews la halo konfirmasaun ho Sr. Teofilho Caldas atu hato’o ninia resposta kona-ba akuzasaun ne’e.

Notisia seluk ne’ebé la balánsu mak GMN TV nia notisia kona-ba kazal ida-ne’ebé deskonfia atu peñor (gadai) nia oan hodi selu kost. Notisia ne’e sai ona polemika no sai debate públiku mídia sosiál no iha Parlamentu. Notisia ne’e ho formatu feature (human interest), maibé ho fonte ida de’it. Afinál notisia ne’e kontroversiál tamba fonte dehan nia atu peñor ninia oan ba kost-na’in nu’udar garantia. Tuir loloos, Redasaun GMN inklui mós resposta husi kost-na’in,  nune’e halo balánsu no hetan verasidade kona-ba kazu peñor ne’e hodi evita konkluzaun sedu no sujeitivu husi públiku. Infelismente, Redasaun GMN TV foin halo konfirmasaun ho parte kazál ne’ebé deskonfia peñor nia oan ne’e iha Kinta (20/5).

Iha mós notisia ida husi Ajénsia Notisióza Tatoli kona-ba prezidente CNE, Alcino Barris nia komentáriu ba preparasaun ba eleisaun prezidensiál. Notisia ne’e ho títulu, “COVID – 19, preparasaun ba eleisaun prezidensiál labele la’o”. Notisia ne’e nia títulu ne’e mislead tamba la reflete kompeténsia loloos CNE nian. Redasaun Tatoli muda lalais notisia ne’e nia titúlu bainhira Tatoli rasik hetan kritika husi públiku no bainhira ema trata no kritika Sr. Alcino Barris iha mídia sosiál.

Notisia relevante seluk mak notisia husi GMN TV relasiona ho Prezidente CNE nia deklarasaun kona-ba eleisaun prezidensiál. Notisia ne’e ho títulu, “FONGTIL Konsidera Alcino Barris Laiha Laiha Kapasidade atu Lidera CNE Tamba Uza Razaun COVID – 19 hodi Impede Eleisaun Prezidensiál”. Notisia ne’e akuzativu tamba narasaun iha notisia nia body dehan, “Diretór FONGTIL, Daniel halo deklarasaun ne’e hodi hatan ba deklarasaun Prezidente CNE, Alcino Barris ne’ebé hateten iha posibilidade eleisaun prezidensiál sei laiha tamba COVID – 19”. CI haree katak fraze ne’e mislead tamba laiha fonte ofisiál ida mak hateten posibilidade eleisaun prezidensiál sei laiha. Maske nune’e, iha loron tuir mai, Redasaun GMN fó biban resposta ba parte CNE liuhusi entrevista Sr. Alcino Barris hodi responde ba akuzasaun hasoru nia.

Alen monitoriza no analiza notisia sira husi meiu komunikasaun sosiál sira, Conselho de Imprensa mós monitoriza programa no analiza programa sira rttl ep. nian. Durante monitorizasaun, CI mós identifika programa balu husi rttl.ep. repete dala-barak durante ninia emisaun. Ezemplu programa sala redasaun, maske tuir orariu fiksu ne’ebé iha ona, maibé asuntu la muda. Hanesan mós programa ita nia bainaka, CI identifika katak programa nafatin tuir nia orariu emisaun nian, maibé asuntu dala-barak la muda no repete kuazu fulan ida, maibé laiha anúnsiu ida katak programa ne’e ho nia asuntu nu’udar repetisaun.

Ezemplu konkretu, programa AJTL ho UNDP ho asuntu mídia no ambiente ne’ebé tranzmite iha programa Ita nia Bainaka. Ezemplu seluk mak programa Institutu Kadalak  Polítika Públiku kona-ba asuntu eleisaun ne’ebé tranzmite iha Programa Sala Redasaun. Programa ne’e ho nia asuntu repete hela de’it besik fulan ida, maibé laiha anunsiu ba públika kona-ba repetisaun ne’e. Programa BTT (bonita bonitu) mós repete dalabarak to’o fulan ida mós la muda ninia asuntu, ezemplu BBT ho asuntu  vizita Ílla Turistiku Jaco - Lateum. Programa Timor-Leste Music Clip mós hanesan, rttl e.p. (televizaun) toka nafatin muzika tuan tinan hirak-liu ba nian.

CI mós identifika katak Programa Horta Show sei nafatin eziste iha greilla programa rttl e.p. (televizaun), maske programa refere laiha ona kontinuasaun. Até to’o ohin loron laiha avizu ka anunsia ida ba públika katak programa Horta Show ne’e la eziste ona.  Iha parte seluk, CI mós identifika katak program balu eziste iha greilla rttl e.p. nian, maibé kleur la tranzmite no derepente mosu de’it, ezemplu hanesan programa “Eskluzivu”. Programa ne’e mosu fali ho fonte Sekertáriu Jerál Partidu Khunto, Jose Agustinho da Silva, atuál ministru transportasaun no telekomunikasaun no Reitór Atuál Universidade da Paz (UNPAZ), Adolmando Soares Amaral. Programa ne’e derepente mosu de’it lahó avizu ka anunsiu ruma husi parte programasaun rttl e.p. nian.  Entau, ida-ne’e bele hamosu interpretasaun oioin (multi-tafsir) husi públiku tamba programa ne’e nunka kontinua ho fonte ka figura seluk hanesan programa sira seluk ne’ebé mai ho fonte foun no asuntu seluk.

Iha parte RTL (rádiu), CI identifika programa balu ne’ebé la tranzmite ona (ho razaun serka sanitaria no konfinamentu obrigatóriu no limitasaun orsamentu). Program RTL nian ne’ebé la eziste ona durante implementasaun Estadu emerjénsia mak notisia Lian Indonézia (buletin RTL), atualidade, krokodilu, haleu distritu no info atuál. Espasu tomak husi programa hirak ne’e priénxe ho múzika (selingan) de’it.

CI mós identika Rttl ep. iha programa espesiál rua kona-ba relijiaun nian. Programa rua ne’e mak Hametin fiar no roman domin. Tuir CI, program rua ne’e la promove pluralizmu iha Timor-Leste tamba tranzmite de’it mensajen espirituál relijiaun Kristaun Katólika nian. Enkuante, Kristaun Protestante, Muslimanu, Budha, Hindu no seluk-tan la hetan espasu no oportunidade. Relijaun minoria sira ne’e hetan oportunidade de’it iha espasu notisia iha momentu ne’ebé sira selebra loron-boot hanesan Idul Fitri, Idul Adha, Natal Waisak no Kuningan.

Iha kontestu independénsia editoriál nian, CI haree katak nomesaun ba dirijente másimu rttl e.p. no Ajénsia notisioza Tatoli ne’ebé ho natureza nomiasaun polítika sei la garanta independénsia editoriál kanál mídia públiku rua ne’e hodi publika informasaun loos no kredivel ba sidadaun sira. Ho ambiente ida hanesan ne’e, redasaun rttl e.p. no Tatoli IP sei frazil ba intereferénsia polítika husi sira ne’ebé ukun.

Bazeia ba rezultadu monitorizaun no análize ne’e, CI hakarak hato’o rekomendasaun pertinente balu tuir mai:

  1. Rekomenda ba meiu komunikasaun hotuhotu atu Justu no balánsu iha publikasaun notisia no programa sira, liuliu bainhira publika asuntu kontroversu sira hanesan ema halo akuzasaun ba malu. Iha aspetu ne’e, redasaun mídia nian iha obrigasaun étika atu kobre parte sira ne’ebé envolve iha konflitu (cover both sides).
  2. Rekomenda ba meu komunikasaun sosiál hotuhotu atu promove pluralizmu liuhusi fó biban no espasu ba relijiaun hotuhotu iha país ne’e atu tranzmite no públika sira nia programa ka mensajen, liuliu RTTL e.p. ne’ebé nu’udar mídia públiku.
  3. Rekomenda ba rttl ep. nu’udar mídia públiku atu atualiza ninia programa sira ho asuntu oinoin foun hodi fó edukasaun sivika ba sidadaun sira tuir orariu fiksu ne’ebé iha ona.
  4. Rekomenda mós ba rttl e.p. atu anunsia ba públika bahinra halo mudansa ka suspensaun ba programa ruma, nune’e públiku bele hatene hodi labele kestiona.
  5. Rekomenda ba Governu, liuliu ministériu ne’ebé rttl ep. no Ajénsia Notisioza Tatoli tutela ba atu para ona halo politizasaun ba estrutura ba mídia públika rua ne’e hodi hahú haree formatu rekrutamente ne’ebé bele garante sira nia independénsia tamba kanál mídia públiku rua ne’e instituisaun sosiál, la’ós instituisaun polítika.