Conselho de Imprensa Aprezenta Balánsu Rezultadu Monitorizasaun ba Produtu Jornalístiku Priméiru Semestre

Hare nain: 1088

Conselho de Imprensa (CI) nu’urdar instituisaun Estadu  Independente ne’ebé hala’o nia knaar importante sira tuir Lei Komunikasaun Sosiál, Artigu 44 atu garante liberdade imprensa no liberdade espresaun. Espesialmente, atu garante no asegura implementasaun Kódigu Étika jornalístika ihe kontestu kobertura, produsaun to’o publikasaun notísia mídia nian hodi kontribui ba direitu públiku nian atu asesu informasaun loloos no kredível bazeia  ba ninia papél informativu, edukativu, kontrolu sosiál no papél divertimentu.

Conselho de Imprensa apresia meius Komunikasaun Sosial no jornalista tomak, tantu husi midia imprime no mídia eletrónika ninia determinasaun no servisu tomak durante luta kontra propagasaun pendemia COVID - 19, estadu emerjénsia, Serka sanitária no tempu Inundasaun no kalamidade.

Tanba maske ho limitasaun, kondisaun no situasaun  perigu, jornalista sira iha nafatin espiritu atu dezamina informasaun ba públiku, hodi konsensializa públiku iha espiritu moris hasoru pendemia Covid-19, dezastre no rekopera moris iha situasuan kalamidade.   

Maske nune’e, bazeia ba  rezultadu monitorizasaun no análíze husi DDM, iha semestre dahuluk no iha inísiu periódu tranzmisaun lokál COVID – 19 iha Marsu, nomós situasaun kalamidade iha inísiu Abríl, 2021 no to’o dadauk ne’e deskobre katak jornalista no meiu komunikasaun sosiál sira kontinua viola Kódigu Étika Jornalístika, prinsípiu universál Jornalizmu no Lei Komunikasaun Sosiál. Notisia sira ne’ebé meiu komunikasaun sira publika, tantu mídia eletronika, jornál ka mídia online barak mak nafatin la balánsu (single source), laiha konfirmasaun ho fonte seluk, la halo verifikasaun ba faktu no fonte sira. Jornalista no editór sira mós nafatin hatama sira nia opiniaun iha notisia laran no halo notisia bazeia de’it asumsaun sein halo verifikasaun direta ba fonte informasaun hodi garante notisia nia objetividade. Pur ezemplu, notisia kona-ba aviaun Air North tula Banco Central nia sasan.

Iha parte seluk, kuaze notisia hotuhotu kona-ba asuntu COVID – 19 laiha context no background, entau difisil atu aprezenta faktu no informasaun loloos hodi fó kompriénsaun ba sidadaun hotuhotu iha país ne’e.  Pur ezemplu, notisia RTL and TVTL kona-ba Sr. Armindo Borges nia mate ne’ebé tuir familia, nia mate la’ós tamba COVID – 19. Notisia husi mídia públiku ne’e la tau context no background kona-ba oinsa prosesu tratamentu priméiru iha sala emerjénsia husi médiku sira, prosesu swab test no rezultadu husi laboratóriu no oinsa risku bainhira ema sira ne’ebé sofre hela moras komplikadu teste pozitivu COVID – 19. Context no background ida-ne’e mak ita la hetan kuaze iha notisia hotuthotu. Sátan notisia ne’e la kobre parte SIJK (Sentru Integradu Jestaun Krize), entau públiku hetan de’it mak verasidade husi parte familia Borges no Xanana.

Notisia kona-ba Aviaun Air North tula Banco Central nia sasan la aprezenta faktu loloos, maibé hato’o de’it jornalista sira nia asumsaun. Pur ezemplu, notisia husi Tempo Timor ho títulu, “Air North Tula Oje 2021 to’o ona TL. Notisia ne’e la bazeia ba faktu, maibé bazeia de’it ba jornalista nia asumsaun tamba laiha fonte no dokumentu ruma mak hateten ‘ida-ne’e osan hanesan notisia husi mídia rua ne’e haktuir’. Até dadauk ne’e públiku seidauk hatene loloos sasan saida loos mak aviaun tula mai tamba mídia ka jornalista sira laiha esforsu atu buka-tuir. Jornalista ka mídia mós la hato’o klaru no loloos kona-ba definiasaun OJ (Orsamentu Jerál), entau notisia ne’ebé publika ne’e mislead. Tuir Prezidente Konsellu Konsultivu Fundu Petroliferu (KKFP), Juvinal Diaz, OJ ne’e nu’udar kuantifikasaun planu governu nian ne’ebé ninia fonte mai husi fundu petroliferu, resita domestika no fundu imprestimu sira, entau OJ ne’e la’ós ho forma sasan ka osan ne’ebé aviaun ou kareta bele tula husi fatin ida ba fatin seluk.

Conselho de Imprensa mós nota notisia ida husi the Oekusi Post (TOP) ho títulu “Governu Manipula no Politiza COVID – 19 Baukau no vídiu balu ne’ebé espalla iha mídia sosiál no publika iha TOP. Tuir Conselho de Imprensa, notisia no vídiu ne’e nia konteúdu la kontribui ba esforsu Estadu no povu Timor-Leste nian hodi halo prevensaun no luta kontra propagasaun pandemia global COVID – 19 iha railaran. Notisia no vídiu hirak ne’e intensionalmente produs atu halo sidadaun sira la fiar ezisténsia no propagasaun COVID – 19 no konsidera tranzmisaun lokál virus ne’e nu’udar manipulasaun polítika ida iha país ne’e.

Maske-nune’e, Conselho de Imprensa mós deskobre RTTL e.p. nu’udar mídia públiku no GMN nu’udar mídia privadu iha país ne’e kontinua tranzmite programa sira ne’ebé ajuda fasilita sidadaun sira hodi kompriende perigu, risku no propagasaun pandemia COVID – 19 iha Timor-Leste. Pur ezempu, RTTL e.p. nia programa Kafe Dader no GMN nia programa Dader Kmanek. Tuir CI nia monitorizasaun, programa rua ne’e iha vantajen boot hodi tranzmite informasaun loloos no kredivel ba sidadaun sira liuhusu aprezentasaun ona fonte oinoin. Liuliu iha kontestu prevensaun no luta hasoru COVID – 19, RTTL e.p. ho GMN aprezenta ona médiku no sientista sira iha area saúde hodi esplika propagasaun pandemia COVID – 19 ho nini risku atu fó komprensaun ba sidadaun sira.

Conselho de Imprensa mós nota katak mídia ka meiu komunikasaun sosiál sira seidauk hala’o ninia papél informativu ho másimu hodi tranzmite informasaun ba sidadaun sira liga ho situasaun kalamidade iha railaran. Antes inundasaun resente mosu iha teritóriu nasionál tomak, Diresaun Nasionál Metorolojia no Jeofizika anunsia ona katak Sikloniu Tropikál Seroja sei mosu iha railaran entre Marsu ho Abríl. Infelismente, kanál mídia sira la konsege follow-up hodi intensfisikamente tranzmite informasaun ne’e ba sidadaun sira hodi sees no salva an. 

Iha sorin seluk, Conselho imprensa mós identifika instituisaun Governu, hanesan Sekertáriu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS) publikamente hato’o nia pozisaun hodi kontra no halo kampaña hasoru Ajénsia Notisioza Tatoli no mídia sira seluk nia notisia kona-ba inan-feto ida mate iha iha Tasitolu, konsidera notisia ne’e nu’udar hoax no fake news. Afinál notisia ne’e tuir duni kritériu no padraun jornalístika nomós prinsípiu jornalizmu ne’ebé eziste.

Bazeia ba faktu no razaun sira temi iha leten, Conselho de Imprensa hakarak husu ba jestór meius komunikasaun sosiá no jornalista hotuhotu atu:

Conselho imprensa mós uza biban ida-ne’e hodi husu mós ba sosiadade tomak no entidade sira estadu nian: