Komunikadu Imprensa

PRESS STATEMENT

PRESS STATEMENT

Propagasaun Covid – 19 globalmente ameasa dadauk ona vida umana no implika mós ekonómia país barak iha mundu. La’os ne’e deit, moras aat ne’e mós inflitra ona mai iha Timor-Leste iha-ne’ebé ema na’in ida mak konfirmadu infeita ona husi moras ne’e no dadauk ne’e intensivamente simu tratamentu saúde iha Postu Saúde Vera Cruz. Prosesu kuarentena ba sidadaun sira ne’ebé tama mai iha país ne’e mós aplika ona atu kontrola no prevene virus korona ne’e. Ho ameasa COVID – 19 refere, Prezidente Repúblika, Fransisco Guterres Lu Olo, deklara ona estadu emerjénsia iha 28 Marsu tinan 2020 bazeia ba autorizasaun Parlamentu Nasionál nian. Liga ho periódu propagasaun pandémia ne’e, jornalista no mídia hola papél importante tebes atu tranzmite informasaun hodi hakunu sidadaun sira nia direitu atu asesu informasaun ida-ne’ebé loos, kredível no edukativu

Maske-nunee, jornalista no meu komunikasaun sosiál sira seidauk hala’o ninia funsaun ho másimu tamba seidauk iha kondisaun propriu atu ajuda fasilita sira no laiha espasu adekuadu no asesu livre ba sira atu halo kobertura.

Kondisaun sira ne’ebé Instituisaun Estadu nian, liuliu Sentru Integradu Jestaun Krize no jestaun meu komunikasaun sosiál sira seidauk fornese ho di’ak iha periódu propagasaun COVID – 19 mak hanesan tuir-mai ne’e:
1.    Mídia la hetan informasaun diariamente kona-ba evolusaun no mudansa relasiona ho desizaun foun Estadu nian kona-ba pandemia COVID-19.
2.    Iha periódu propagasaun COVID-19 kuaze jornalista hotu nia moris iha risku nia laran tamba la kumpri sujestaun WHO nian hanesan la tuir distánsia sosiál, la uza maskre no seluk tan.
3.    Instituisaun estadu nian barak mak seidauk prepara kondisaun atu fasilita jornalista sira hodi kumpri distánsia sosiál bainhira halo konferénsia imprensa.
4.    Media officer balun hosi instituisaun estadu seidauk prepara fatin (salaun ho espasu), sound sistem no dokumentu sira ne’ebé nesesáriu ba jornalista sira iha espasu konferénsia imprensa nian.
5.    Seidauk fasilita dialogu entre jornalista ho fonte sira durante konferénsia imprensa.
6.    Fatin konferénsia imprensa nian la seguru ba jornalista sira no ba ema sira ne’ebé realiza eventu ofisiál sira.
7.    Populasaun barak mak seidauk hetan informasaun adekuadu kona-ba prevensaun COVID-19 tanba laiha asesu ba kanál informasaun Rádiu no Televizaun Timor-Leste.

Bazeia ba razaun sira iha leten Conselho Imprensa (CI) hakarak rekomenda ba:

A.    Instituisaun Estadu, liuliu ba;

1.    Sentru Integradu Jestaun Krize no sentru mídia COVID - 19 tenke fasilita jornalista sira atu hetan informasaun ne’ebé ho klean, loloos, kredivél no edukativu.
2.    Sentru Integradu Jestaun Krize no Sentru Mídia COVID - 2019 tenke fo sai informasaun kona-ba COVID-19 ba mídia sira diariamente.
3.    Sentru Integradu Jestaun Krize no Mídia COVID - 2019 tenke kolabora ho instituisaun mídia atu halo rapid test ba jornalista sira.
4.    Instituisaun estadu hotuhotu tenke tau atensaun hodi asegura nafatin implementasaun distánsia sosiál bainhira realiza konferénsia imprensa no tenke trata jornalista no mídia hotuhotu ho justu.
5.    Pesoál mídia (media officer) no tekniku sira iha instituisaun estadu nian tenke kolabora hodi asegura no prepara fatin ka espasu, sound system (audio), lighting no dokumentu sira ne’ebé nesesáriu ba jornalista sira. Ida-ne’e halo atu fasilita sira atu hasai foto, halo gravasaun video no no audiu.
6.    Parte ne’ebé halo konferénsia imprensa, liuliu sentru Integradu Jestaun Krize tenke prepara dadus relasiona ho tópiku ne’ebé aprezenta, nune’e bele responde kualker pergunta ne’ebé mai husi jornalista sira.
7.    Fatin konferénsia imprensa tenke seguru hosi risku COVID-19
8.    Sentru Integradu Jestaun Krize,  Mídia COVID - 2019 no instituisaun relevante sira tenki buka alternativa seluk hodi hato’o informasaun kona-ba COVID-19 ba populasaun sira ne’ebé durante ne’e la asesu ba mídia liuliu kanál Radio no Televizaun (RTTL,EP).

B.    Jestaun meu komunikasaun sosiál sira;

1.    Jestaun  meu komunikasaun sosiál sira tenke prepara “prosedur standar operasionál” ida hodi asegura jornalista no ekipa hotu iha kanál mídia sira atu livre hosi risku COVID-19.
2.    Jestaun komunikasaun sosiál sira atu labele aproveita situasaun Estadu emerjénsia ne’e hodi koa jornalista sira nia saláriu, enkuantu sira iha situasaun ameasa COVID – 19 nian.
3.    Komunika ho parte kompetente atu asegura jornalista sira ninia direitu.
4.    Kordena ho Sentru Integradu Jestaun Krize atu halo rapid test ba jornalista sira ka ekipa ne’ebé servisu iha kanál mídia sira.
5.    Fasilita jornalista sira ho ekipamentu propriu bainhira sira hala’o serbisu iha kampu, iha uma no bainhira tuir enkontru redasaun nian.
6.    Modifika programa interativu ka debate ne’ebé lori fonte liu ema ida. Iha posibilidade debate bele halo liuhosi “video Conference”.
7.    Kada kanál Mídia volontariumente ajuda estadu hodi produs PSA (iklan layanan sosiál) relasiona ho prevensaun risku hosi COVID-19. 

C.    Jornalista / Redasaun;

1.    Jornalista sira tenke asegura uluk sira ninia nia vida ka saúde  antes hetan informasaun.
2.    Kumpri rekezitu sira ne’ebé Governu no WHO fó sai atu salva ita-boot sira hosi risku COVID-19.
3.    Nafatin kumpri Kódigu Étika Jornalístika no luta kontra informasaun bosok (Hoax no fake news ) kona-ba COVID-19 liuhusi disiplina verifikasaun.
4.    Hato’o keixa mai Conselho de Imprensa de Timor-Leste, bainhira iha parte balu viola ita-boot sira nia direitu.
5.    Jornalista tenke evita kompetisaun sira ne’ebé la saudavel no labele hamosu liafuan sira ne’ebé diskriminativu iha espasu públiku hanesan kanál mídia sosiál sira.
6.    RTTL e.p. no kanál mídia sira seluk atu garante nafatin direitu sidadaun ho difisiénsia sira nia direitu ba informasaun. 

Nota: atu fó hatene mós ba públiku, liuliu ba konstituente Conselho de Imprensa (CI) nian katak, CI sei adia Dili Dialogue Forum (DDF) 2020, ne’ebé naturalmente hala’o iha fulan Maiu kada tinan. Ba tinan ne’e CI planu ba loron 7-8 fulan Maiu. Maibé tamba ameasa COVID – 19 nian, CI liuhusi plenaria nia estraordinária iha 31 Marsu 2020 deside adia ba 14 – 16 Outubru 2020.