Komunikadu Imprensa

Meius Komunikasaun Sosial Online balun Halo Notisia Falsu Jornalista sira Tenki Kaer-metin nafatin Kóde Étika Jornalístika

Meius Komunikasaun Sosial Online balun Halo Notisia Falsu Jornalista sira Tenki Kaer-metin nafatin Kóde Étika Jornalístika

Dili, Timor-Leste - 4 Jullu 2017 – Konsellu Imprensa simu preukupasaun pesoal balun husi partidu politiku sira no mos husi entidade sira seluk konaba Fake News “fake news” ka “hoax” durante periudu kampaña ne’ebé media online sira hanesan politikatimor.blogspot.com publika, ne’ebe ativu tebes hatun notisia ne’ebe barak liu iha tendensia atu soran lider partidu politiku sira.

“Bainhira lee notisia iha blog ne’e, ita bele nota katak ema ne’ebe hakerek iha konhesimentu sufisiente konaba jornalismu no iha esperiensia jornalistika. Maibe notisia ne’e la bazeia ba faktu real. Fonte sira ne’ebe blog ne’e foti mesak imajinativu, katak ema sira ne’ebe mosu iha notisia ne’e la halo deklarasaun hanesan hakerek iha notisia ne’e,” Prezidente Conselho haktuir iha konferensia imprensa iha edifisiu CI, Quintal-Boot, Dili.

Virgilio hatutan “jornalista sira labele uza notisia falsu sira ne’e nudar referensia ba sira nia pergunta ba fonte sira durante kampana. Jornalista sira di’ak-liu uza sira nia data no faktu rasik hodi kestiona ka litik lider partidu politiku sira. Labele fo informasaun ba publiku nebe bazeia ba fonte ne’ebe falsu.” Relasiona ho atividade jornalístika kanál mídia nian dadauk ne’e iha periódu kampaña polítika no eleisaun parlamentár, Prezidente Conselho de Imprensa (CI), Virgílio da Silva Guterres “Lamukan” apela ba jornalísta Timor-Leste hotu-hotu atu nafatin kumpri Kóde Étika Jornalístika hodi transmiti produtu jornalístiku ida-ne’ebé garante independensia editorial no respeita direitu publiku nian atu hetan informasaun ne’ebe loos no momoos. 

“Objetivu ida hosi kobertura midia iha kampanya eleitoral mak atu hasa’e partisipasaun sidadaun nian iha eleisaun jeral. Tanba ne’e, sidadaun sira tenki hetan informasaun ne’ebe klaru konaba programa partidu politiku no kontenstan sira nian, hodi hola desizaun molok ba vota,” Virgilio dehan iha konferensia imprensa ne’ebe halo iha edifisiu CI nian, Quintal Boot, Dili.

Prezidente Conselho Imprensa husu  ba meius komunikasaun sosial hotu atu labele sai transmisor ka difuzor diskursu odiu (hate speech) ba publiku. “Diskursu odiu ka vingansa politika la’os parte hosi liberdade imprensa no liberdade espresaun”, Virgilio afirma.

Virgilio insisti ba jornalista sira atu litik lider partidu politiku sira hodi esplika sira nia programa politiku ho dalan ne’ebe publiku bele komprende. “Jornalista sira labele ba grava no transmiti de’it sa ida mak lider partidu politku sira ko’alia no promete iha podiu ka palku kampana nian, maibe tenki husu no litik sira atu klarifika sira nia promesa sira ne’e didi’ak ba publiku,” tenik Virgilio.

Refleta mos ba ambiente pólitika demokrátiku ida hanesan eleisaun, polítiku sira halo propaganda oinoin atu konvense povu hodi vota ba sira ninia partidu, entau iha aspeitu ne’e, Prezidente Conselho de Imprensa mos husu ba jornalísta sira tenke iha estratéjia rasik hodi kestióna asuntu balu ne’ebé sira hato’o iha kampaña, maibé la rasionál no konstitusionalmente sei la konkretiza. Maski iha nasaun demokrátiku ida hanesan Timor-Leste, jornalista iha podér tomak atu hala’o ninia funsaun sosiál hodi públika atividade saida deit mak partidu polítiku sira hala’o tamba Konstituisaun RDTL garante jornalista sira nia knaar hodi hakunu públiku nia direitu ba informasaun. 

Relasaun ho kompetensia Komisaun Eleisaun Nasionál (CNE) no Sekertariádu Teknika Administrasaun Eleitorál (STAE), Prezidente Conselho Imprensa husu atu fó biban no espasu nafatin ba kanál mídia no jornalista sira atu asesu ba informasaun hotu-hotu ne’ebé iha relasaun ho atividade eleisaun parlamentár ho ekilíbriu.  

Ikus liu hodi naran Conselho Imprensa, Prezidente Conselho Imprensa hato’o mós apresiasaun ba kanál mídia sira ne’ebé fó ona pájina no espasu espesial ba partidu polítiku hotu-hotu hodi hato’o sira nia programa durante periódu kampaña polítika, maske ho limitasaun oioin.

Rezultadu provizoriu monitoring no análize mídia Conselho Imprensa nian kona-ba kobertura eleisaun nian hatudu katak kanál mídia no jornalísta balu tau sira ninia opiniaun rasik iha notisia laran, foka-liu ba liafuan sira ne’ebé lider partidu polítiku sira uza hodi ataka malu no iha tendensia halo kampaña ba partidu balu. 

Conselho de Imprensa nu’udar entidade administrativa independente ida no hala’o ninia atribuisaun no kompetensia ne’ebé la submete ba diresaun ka orientasaun sira husi podér politíka nian.

CI nia misaun prinsipál mak atu promove liberdade espresaun no liberdade imprensa iha railaran.

Consellu Imprensa mos kontinua izeji ba Meius Komunikasaun Sosial sira kontinua fo espasu ba kontestasaun politika partidu sira nian iha ambitu kampana eleisaun jeral ne’e.